Prvi glas

Telegramov Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava kako je odluka predsjednika Ustavnog suda da se sjednice snimaju za što dio sudaca nije niti znao paralizirala jednu od najvažnijih institucija u zemlji. Iza svega bi mogla biti želja HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića da oporbu i suce koje su izabrali prikažu kao - blokadere. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP413: Zašto se sjednice Ustavnog suda odjednom snimaju i tko je o tome odlučio? Kako su suci saznali da ih se snima i zašto ih je dio to odbio? Može li javnost vidjeti te snimke? Kome politički odgovara blokada rada Ustavnog suda? Zašto se Plenković odmah stavio na stranu predsjednika suda Frane Staničića? Kakav je odnos snaga među sucima i zašto se troje novih neće izabrati? Što se dogodilo s tužbom Zagreba i županija zbog oduzimanja bolnica?

Vladine službene stranice ne bi smjele služiti za stranačke obračune s oporbom, a sređivanje registra birača trebalo bi biti jedan od prioriteta svake ozbiljne izborne reforme. To su neke od ključnih poruka izvršne direktorice Gonga Oriane Ivković Novokmet, koja je u razgovoru za Prvi glas upozorila na probleme političke komunikacije u Hrvatskoj i dugogodišnje nedostatke izbornog sustava. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP412: Zašto je sporno kada Vlada službene internetske stranice koristi za obračun s oporbom i kakvu odgovornost vlast ima za političku kulturu? Zašto Hrvatska i dalje ima više upisanih birača nego punoljetnih stanovnika i kako fiktivna prebivališta utječu na izbore? Na koji način napuhani registar birača narušava jednakost biračkog prava i otežava pokretanje referenduma? Kako bi se registar birača mogao urediti te zašto bi povezivanje državnih evidencija moglo biti bolje rješenje od obvezne aktivne registracije? Što bi trebala obuhvatiti ozbiljna izborna reforma i postoji li…

Srpski politolog Aleksandar Đokić u Prvom glasu analizira Vučićev prvi žestoki nastup iz oporbe u kojem prijeti "samoorganiziranjem' i objašnjava zašto Srbija pod Vučićem nije postala prava diktatura. Upozorava i da od studentske vlasti ne treba očekivati zaokret prema Zapadu te govori o poziciji Srbije u regiji, Kosovu i odnosima s Rusijom. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP411: Jesu li ozbiljne Vučićeve prijeti "samoorganiziranjem" Ima li Vučić realne šanse za povratak na vlast? Je li Vučić tako brzo priznao poraz pod pritiskom Europe? Je li Vučićeva Srbija sebe vidjela kao hegemona na Balkanu i što to znači za odnose s Hrvatskom? Hoće li nova vlast Srbiju okrenuti prema Europskoj uniji? Koliko je duboko ruski utjecaj ukorijenjen u Srbiji? Što će studenti napraviti s pitanjem Kosova? *Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Ugledni novosadski profesor i novinar Dinko Gruhonjić kojeg režimski tabloidi redovito portretiraju kao sivu eminanciju studentskog pokreta kaže da su građani Srbije “napravili pravo čudo”, upozorava na devastirano društvo i poziva na hrabre poteze: od lokalnih izbora do reforme javnog servisa i obračuna s tajnim službama. Smatra da se skupština mora konstituirati što prije, nakon čega treba formirati vladu i vrlo brzo raspisati lokalne izbore na razini cijele države. Razlog je, kaže, potreba da se režim demontira u potpunosti. Srpska napredna stranka, tvrdi, vlada u gotovo svih 170-ak općina i gradova, a u višeetničkim sredinama u koaliciji s manjinskim strankama. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP410: Studentska lista nema istaknutih vođa niti jedinstvenog zajedničkog stava o bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju, od odnosa prema Europskoj uniji ili Rusiji do neovisnosti Kosova. Koja su vanjskopolitička usmjerenja izbornih pobjednika? Koji će biti prvi potezi Studentske liste nakon formiranja…

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u izvanrednoj epizodi Prvog glasa analizira srpske izbore - uvjerljivu pobjedu studentske liste i poraz Aleksandra Vučića. U kojem će smjeru krenuti Srbija pod novom vlašću i što će to značiti za odnose sa Hrvatskom? Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP409: Zašto je Vučić izgubio izbore? Kakvu je ulogu imao apel 146 bivših šefova tajnih službi, vojske i policije? Hoće li nova vlast napustiti politiku koja Srbiju vidi kao hegemona na Zapadnom balkanu? Što pobjeda studenata znači za Hrvatsku i otvara li se nova stranica u odnosima? Hoće li Berlin pritiskati Zagreb da “zažmiri” kad je riječ o putu Srbije prema EU? Što pad Vučića znači za Milorada Dodika i Republiku Srpsku? Može li Vučić završiti u zatvoru.

Na izdvojena mišljenja javnost je navikla kod odluka Ustavnog suda. Sad se, pak, pojavilo izdvojeno mišljenje kod izbora novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije. Vanjski član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, inače viši asistent na Grafičkom fakultetu, Teo Žeželj je odluci Odbora priložio svoje izdvojeno mišljenje u kojem argumentira zbog čega je sama procedura izbora u suprotnosti s Europskim aktom o slobodi medija. O tome je govorio i za Prvi glas. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP408: Koja je ključna razlika između uvjeta natječaja i kriterija izbora prema Europskom aktu o slobodi medija (EMFA)? Kako je Žeželj na sjednicama problematizirao proceduru i kakva je bila reakcija Odbora? Može li imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a pasti na Europskom sudu i na kojim presedanima? Zašto je objašnjenje Ministarstva kulture o „programu kao glavnom kriteriju” problematično S kojim se stvarnim krizama HRT suočava i kako su one trebale definirati izbor novog vodstva?

Beogradski filozof, kniževnik, prevoditelj i novinar Ivan Milenković bio je sinoć na studentskom skupu na kojem su se okupile stotine tisuća ljudi, dok je Vučićev skup isti dan jedva skupio četiri tisuće. Uoči nedjeljnih izvanrednih izbora u Srbiji tvrdi da je ovoga puta prvi put u 14 godina pokriveno svako biračko mjesto, no upozorava da pravi problemi koji Srbija mora riješiti tek počinju ako studenti pobijede. U izvanrednoj epizodi Prvog glasa govori o šansama na izborima, znakovitom pismu bivših šefova obavještajnih službi i policije i Srbiji poslije Vučića. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP407: Što su pokazali sinoćnji skupovi studenata i Vučićeve stranke u Beogradu? Zašto su ovi izbori drugačiji od svih u proteklih 14 godina? Kome vjerovati: anketi Nove srpske političke misli ili Ipsosu koji je naručio SNS? Hoće li Dačićev SPS, Europska Srbija i Autentična desnica prijeći izborni prag i s kim bi išli u koaliciju? Hoće li Vučić priznati poraz i je li moguće nasilje na izborni dan? Koliko je…

Novinar i urednik Telegrama Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa tvrdi da napad Ivana Penave na MUP i Vladu nije nikakva kriza Vlade, nego predstava u kojoj će jedini stradati državni tajnik iz kvote Domovinskog pokreta. Plenković bi, kaže, novu većinu složio bez problema, no za to neće biti potrebe. Ono što ostaje nakon Plenkovićevih dvostrukih konotacija i nacističkog skandiranja Torcide puno je opasnije o koalicijske svađe. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP406: Zašto je Penava napao Božinovića i MUP i što zapravo stoji iza toga? Može li Plenković sastaviti novu većinu bez Domovinskog pokreta? Zašto je Plenković na Penavin napad reagirao neuobičajeno blago? Zašto je Plenković izbacio Annu Frank iz lektire? Je li Plenkovićev koncept “dvostrukih konotacija” otvorio put prema Hitleru? Ima li Orsat Miljenić političke ambicije i može li pomoći SDP-u?

"Uvođenjem dvostrukih konotacija pozdrava 'Za dom spremni' Andrej Plenković ruši pravni poredak Republike Hrvatske. Policija i sudovi više ne znaju kako se ponašati. Ako je Vladi ustaštvo prihvatljivo neka okupe dvije trećine u Saboru i promijene Ustav, vidjet ćemo kako će ko glasati. Kukavičkim dvostrukim konotacijama ZDS je postao tema", kaže za Prvi glas Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika RH. Miljenić govori o Torcidi, suradnji s Vladom, utrci u naoružanju sa Srbijom, opasnom otpadu i tome hoće li i kako na parlamentarnim izborima pomoći SDP-u. Pitanja koja smo postavili u EP405: Tko je odgovoran za ono što se dogodilo u Splitu i jesu li institucije dobro reagirale? Zašto Miljenić tvrdi da Plenković ruši pravni poredak? Ima li Miljenić političke ambicije i hoće li se kandidirati na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima? Kako će pomoći SDP-u na sljedećim izborima? Zašto je pitanje veleposlanika i dalje u pat poziciji? Miješa li se Hrvatska u izbore u Srbiji i jesu li nam Francuzi zaista…

Sve žešći pritisak Bijele kuće na Kijev, otvoreno podilaženje Moskvi i katastrofalne prognoze za Republikansku stranku uoči nadolazećih izbora za Kongres sugeriraju da su odnosi Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog stigli do kritične točke. Kolumnist Telegrama Đivo Đurović detaljno analizira pozadinu Trumpovih nedavnih poteza koji idu prema otvorenoj normalizaciji odnosa s Vladimirom Putinom te kakve to posljedice nosi za globalnu politiku. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP404: Zašto Trump rehabilitira Vladimira Putina? Koji potezi pokazuju Trumpovu želju za povratkom Putina u međunarodnu diplomatsku zajednicu? Što znači zaobilaženje nedavno izglasanog dvostranačkog zakon o novim carinama Rusiji, dogovorena kupnja ruskog dizela i podržavanje pregovore o velikom dijelu imovine Lukoila? Kako američka javnost reagira na Trumpovo relativiziranje ruske agresije, poput izjave da je Rusija “bila korektna” prema Ukrajini te da “nisu radili ništa pretjerano”? Tko bi od tri…

Nakon nacističkog divljanja Torcide uoči utakmice u Splitu, predsjednik Židovske općine Zagreb i koordinacije Židovskih općina RH Ognjen Kraus upozorava da vremena u Hrvatskoj, ali i čitavoj Europi podsjećaju na 30-e prošlog stoljeća. Sve ovo što danas gledamo u Splitu, smatra, počelo je postavljanjem ploče HOS-a s pozdravom Za dom spremni u Jasenovcu i Plenkovićevim dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP403: Kako objasniti nacističke parole Torcide? Kako je počela revitalizacija ustaštva u Hrvatskoj Zašto sudovi ne kažnjavaju veličanje ustaštva? Što je bilo sa zakonom po njemačkom i austrijskom modelu koji je predlagala Židovska općina? Zašto Plenković nije nastavio Sanaderovu politiku ? Kako su Split i Hajduk s naglašenim partizanskim nasljeđem postali poprište ustaškog divljanja?

Srbija u nedjelju, 25. listopada, izlazi na izbore za koje politički komentator i dugogodišnji srpski novinar Boško Jakšić tvrdi da nisu klasični parlamentarni izbori. Na njima se, kaže, odlučuje hoće li zemlja nastaviti prema diktaturi ili postati demokratska država. Aleksandar Vučić poraz nije spreman priznati, pa Jakšić strahuje od nereda nakon izbora kaže u razgovoru za Prvi glas. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP402: O čemu se zapravo odlučuje na izborima 25. listopada? Priprema li naprednjačka vlast krađu i mogu li je studenti spriječiti? Hoće li Vučić priznati poraz i može li se ponoviti 5. listopada 2000.? Zašto studenti nemaju podršku Bruxellesa kakvu je imao Péter Magyar u Mađarskoj? Kako je Vučić godinama bio dobar sa svima, a danas Srbija nema nijednog iskrenog saveznika? Zašto Beograd za miješanje u kampanju optužuje Hrvatsku?

Tvrtki bliskoj političkom vrhu prihodi odjednom strelovitu rastu, zbog poslovanja s javnim sektorom. Zvuči poznato? To je otprilike scenarij najpoznatije hrvatske afere, Fimi medije, zbog koje je u višegodišnjem zatvoru završio bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Isto tako, to je i scenarij onoga što se upravo događa u Splitu. O neobičnom poslovnom usponu dvije tvrtke povezane s bliskim suradnikom gradonačelnika Tomislava Šute za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović. NAJVAŽNIJE PRIČE NASTAJU ZAHVALJUJUĆI VAMA. PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP401: Tko je Antonio Nikolić i kakva je njegova povezanost s Tomislavom Šutom? Kako su dvije tvrtke, s kojima se povezuje Antonio Nikolić, uspjele dobiti brojne poslove s gradskim i javnim tvrtkama u Splitu? Zbog čega splitski mediji nisu detaljnije obradili priču o Antoniju Nikoliću i Tomislavu Šuti? Jesu li istražna tijela započela s istragom ovog slučaja, s obzirom na to da su iznesene…

Nakon velikog saborskog okršaja između premijerova izvješća o stanju nacije i oporbenog zahtjeva za opozivom Vlade, Sandra Benčić zastupnica Možemo! kaže da je oporba postigla ono što je željela: tema opasnog otpada u Gospiću i dalje je u fokusu javnosti, a premijer Andrej Plenković, tvrdi, više ne može provesti ni osnovne korake sanacije jer mu građani ne vjeruju. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP400: Zašto je premijer u Saboru višekratno izbjegavao odgovor na pitanje zašto je prije gotovo godinu dana smijenio glavnog državnog inspektora? Što oporba očekuje da će utvrditi ako se deklasificiraju podaci koje je dostavila SOA? Zašto je oporba izašla iz sabornice za vrijeme izlaganja izvješća i je li to najbolja taktika? Rejting HDZ-a pada, no brine li lijevu oporbu što istodobno nije porasla podrška SDP-u i Možemo!? Kako objašnjavate stagnaciju SDP-a i Možemo! u posljednjim mjerenjima? Kada će koalicijski sporazum SDP-a i Možemo! biti potpisan? Pregovarate li oko programa ili imena? Koje su stranke…

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira saborsku raspravu o opozivu Vlade i Plenkovićev govor o stanju nacije. Klarić smatra kako premijeru izmiče tlo pod nogama, a jedino što ga još može spasiti jest da se SDP i Možemo! međusobno unište u borbi za vodstvo. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP399: Zašto je Plenković u Saboru bio agresivniji nego ikad? Jesu li optužbe dijela oporbe da je HDZ služi mafiji i da je Plenković šef mafije pretjerane? Može li Vlada predizbornim davanjima zasjeniti afere i koliko to može stajati proračun? Hoće li HDZ ići na prijevremene izbore? Hoće li Plenković bježati od sučeljavanja s Hajdašem Dončićem? Je li Most ponovno ključ nove vlasti? Mogu li SDP i Možemo! sami sebi uništiti pobjedu u borbi za premijersko mjesto?

Saborska zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) za Prvi glas kaže da afera Gospić nije incident, nego sustavna greška. SOA je podbacila, a "HDZ je okupirao institucije kako bi država služila mafiji", poručuje. Pitanja koja smo postavili u EP398: Je li SOA namjerno prešutjela informacije o Gospiću ili je napravila propust? Zašto Zoran Milanović nije reagirao na rad SOA-e? Kako je moguće da tvrtka čiji je član uprave obuhvaćen istragom dobije posao sanacije? Je li liberalizacija uvoza otpada problem? Zašto nakon afere Gospić nitko nije smijenjen? Kakve veze ima slučaj Beroš s aferom Gospić? Hoće li afera Gospić preživjeti do izbora?

Potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić u Prvom glasu kaže kako je Hrvatska pod HDZ-om postala "glavni smetlarnik Europske unije". Govori o aferi Gospić, ulozi SOA-e, ali i tome zašto SDP-u rejting ne raste uslijed ove velike afere te odnosima s Možemo i aferi Romane Jerković. Pitanja koja smo postavili u EP397: Tko je politički odgovara za zakopavanje otpada u Gospiću, Benkovcu i Senju? Jesu li izmjene pravilnika otvorile vrata uvozu opasnog otpada? Zašto će sanaciju platiti građani, a ne oni koji su na otpadu zaradili? Gdje je zapelo između SOA-e, DORH-a i Vlade? Ima li smisla opoziv Vlade ako je izvjesno da neće pasti? Zašto SDP ne profitira na aferi i kako će dijeliti vlast s Možemo? Nudi li SDP stvarnu promjenu ili samo pošteniju varijantu vladavine HDZ-a?

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu kaže da ukrajinska operacija Vivaldi nije važna zbog osvojenih kilometara, nego zato što je razotkrila nemoć ruske kopnene vojske. Putin, kaže, zato seli rat na drugi teren: hibridne napade na Europu i teror nad ukrajinskim civilima. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP396: Kako je Ukrajina izvela operaciju Vivaldi? Kako su Ukrajinci neutralizirali ruske dronove i elektroničko ometanje? Koju su ulogu u ofenzivi odigrali roboti i besposadna vozila? Što znači Putinova poruka s Valdajskog foruma da pozorno prati države koje naoružavaju Ukrajinu? Kako izgleda ruski hibridni rat protiv Europe i zašto NATO još nema odgovor? Sprema li se Rusija napasti neku članicu NATO-a? Može li zračna kampanja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu slomiti otpor Ukrajinaca?

U zemlji koja je navikla na korupcijske afere sa šest ili devet nula iznosi u upitno potrošenih desetak tisuća eura ili neobičnog opravdanja dnevnice od 15 eura mogu djelovati i banalno. No, slučaj SDP-ove eurozastupnice Romane Jerković Kraljić i člana Uprave ACI-ja Ivana Heraka ukazuju na vrlo ozbiljan problem - odnos prema javnom novcu. O tome su za Prvi glas govorili Telegramovi novinari Silvana Menđušić i Matej Devčić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP395: Što je zajedničko slučajevima Romane Jerković Kraljić i Ivana Heraka? Zašto se sitno trošenje i zloupotrebljavanje javnog novca u Hrvatskoj tako često tretira kao bezazleno “kokošarenje”? Što slučajevi Romane Jerković i Ivana Heraka govore o odnosu političara i ljudi na javnim funkcijama prema javnom novcu? Kako mali slučajevi privilegiranja i lažiranja troškova mogu prerasti u ozbiljnije afere? Zašto politička i institucionalna odgovornost u Hrvatskoj tako često dolazi tek kada se pojave USKOK, policija ili sud?

Direktor Spana Nikola Dujmović tvrdi da je državna regulacija umjetne inteligencije nužna, prognozira da će na udaru prvi biti programeri, a podatkovni centar u Topuskom ocjenjuje kao potencijalnu "građevinu koja troši struju i kontaminira vodu" ako uz njega ne dođe pravi AI klaster. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP394: Postoji li mogućnost da je umjetna inteligencija već izmaknula kontroli? Koje bi mehanizme kontrole države trebale uvesti u regulaciji umjetne inteligencije? Jesu li utemeljena upozorenja Billa Gatesa o zlouporabama i „ljudima s lošim namjerama koji koriste umjetnu inteligenciju”? Podcjenjuje li svijet snagu te tehnologije, kako je nedavno upozorio istraživač iz Anthropica Jacob Coxon, koji je poručio da se tehnološki divovi „kockaju s našim životima”? Na kojim su poljima pozitivni smjerovi najvidljiviji?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina u Prvom glasu analizira rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima se HDZ BiH nakon osam godina vratio u Predsjedništvo. Prema njegovoj ocjeni, Hrvati su dobili svog člana Predsjedništva, ali je HDZ time ostao bez glavnog argumenta kojim je godinama opravdavao vlastitu politiku. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP393: Što povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo znači za odnose Hrvata i Bošnjaka? Zašto Bošnjaci ovaj put nisu izabrali hrvatskog člana Predsjedništva? Zašto se Dragan Čović nije sam kandidirao? Može li Darijana Filipović izaći iz Čovićeve sjene? Hoće li novo Predsjedništvo pomilovati Milorada Dodika? Želi li Dodik doista secesiju Republike Srpske i može li je ostvariti uz pomoć Trumpa, Putina i Vučića? Kako je SDA uvjerljivo pobijedila, a Bakir Izetbegović ponovno izgubio?

Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu u Prvom glasu govori o parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada, koje naziva najneizvjesnijima u posljednjih četrnaest godina. Na 26. godišnjicu pada Slobodana Miloševića objašnjava zašto Peti oktobar nije bio revolucija nego obrana demokracije i može li se taj scenarij ponoviti s Aleksandrom Vučićem. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP392: Zašto su ovi izbori u Srbiji referendum o demokraciji, a ne izbor između političkih opcija? Postoji li opasnost od izborne krađe na sam dan glasanja? Hoće li Vučić mirno otići ako izgubi i može li Srbija postati Bjelorusija? Što se zapravo dogodilo 5. listopada 2000. i zašto je Milošević pao? Može li studentska vlast brzo očistiti institucije nakon Vučića? Zašto Vučić nakon četrnaest godina odjednom traži debatu? Pomaže li velika izlaznost doista studentskoj listi?

Profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktor Gotovac u Prvom glasu analizira pravne i političke aspekte trodnevnog štrajka ZET-a i Holdinga u Zagrebu. Sud je štrajk proglasio nezakonitim, odvođenje otpada krenulo je u srijedu popodne, a od četvrtka ujutro ZET normalno vozi. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP391: Mogu li organizatori štrajka dobiti otkaz? Kako je sud obrazložio svoju odluku kojom je sud proglasio nezakonitim? Jesu li sindikati mogli u štrajk krenuti opreznije? Je li gradska vlast dobila PR bitku i po koju cijenu? Stoji li HDZ iza štrajka?

"Ovisnici smo o politici. Naši životi i likovi o kojima radimo filmove ovisnici su o politici. Pisali smo o politici tamo gdje se ona dodiruje s našim svakodnevnim životom”, kaže redatelj Rajko Grlić uoči zagrebačkog predstavljanja knjige Jesi li snimio ovo? koju supotpisuje s Goranom Markovićem. KNJIGU 'JESI SNIMIO OVO' RAJKA GRLIĆA I GORANA MARKOVIĆA MOŽETE KUPITI OVDJE. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP390: Što je autore i dugogodišnje prijatelje potaknulo na javnu prepisku? Koji je politički kontekst koji opisuju? Zašto vjeruje da ružna vremena vape za komedijama? Bi li danas bilo moguće snimanje političkog dokumentarca poput filma Novo, novo vrijeme? Koga smatra najzanimljivijim protagonistom hrvatske političke scene? Zašto ne vjeruje u dobar ishod izbora u Srbiji? Što smatra najporaznijim rezultatom Trumpove vladavine?

Ovo je razdoblje već prelomilo što se tiče Andreja Plenkovića. Ostaje samo pitanje kako će HDZ kao stranka razriješiti tu situaciju", kaže u Prvom glasu profesor i politički analitičar Ivan Rimac koji tvrdi da će problem otpada kao tema potrajati do izbora jer Hrvatska nema nijednu spalionicu, a cementare su samo ad hoc rješenje. Vlada će, očekuje, otpad prebacivati s mjesta na mjesto, što će izazivati nove akcije građana. Štrajk u Zagrebu, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je javnost je za sada uz gradonačelnika Tomislava Tomaševića, ali bi gomilanje smeća moglo promijeniti raspoloženje. Državnoj vlasti zamjera da Zagreb ne smatra dijelom Hrvatske. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP389: Kakav je odnos javnosti prema štrajku u Zagrebu i kakav ishod očekujete za zagrebačku gradsku vlast? Postoje li indicije da iza štrajka stoji rukopis HDZ-a? Može li se premijer Plenković oporaviti od afere s opasnim otpadom u Lici te zašto bi ta tema mogla trajati do izbora? Je li vjerojatna rekonstrukcija…

Zorana Baković, opisnica ljubljanskog Dela i jedna od najboljih poznavateljica Kine u regiji, u Prvom glasu analizirala je susret Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Washingtonu. Njezin zaključak je jasan: Xi je natjerao Ameriku da prizna Kinu kao ravnopravnu silu, ali nijedno bitno pitanje nije riješeno. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP388: Tko je inzistirao na raskošnom protokolu i zašto je on bio važniji od sadržaja summita? Može li Kina bez Amerike i može li Amerika bez Kine? Je li Trump promijenio američku politiku prema Tajvanu? Zašto Peking američki rat s Iranom vidi kao udar na Kinu? Što poruka o zajedničkoj borbi protiv Japana u Drugom svjetskom ratu znači za američko-japanski vojni savez? Zašto Kinezi upozorenja američkih tech lidera o opasnostima umjetne inteligencije vide kao pokušaj da ih se uspori? Mogu li se Washington i Peking dogovoriti oko regulacije umjetne inteligencije?

U Zagrebu ovog ponedjeljka ne voze tramvaji ni autobusi, niti se odvozi smeće - više od devet tisuća radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a stupilo je u štrajk kakav grad ne pamti. U izvanrednoj epizodi Prvog glasa novinar i komentator Telegrama Jasmin Klarić tvrdi da iza štrajka stoji politika i da HDZ, u pokušaju da zadrži vlast u Hrvatskoj, neće prezati od toga da Zagreb ostavi zatrpan smećem. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP387: Je li Tomašević kriv za nezapamćeni štrajk u Zagrebu? Jesu li zahtjevi sindikata od 12 i 13 posto realni u odnosu na inflaciju? Zašto se u štrajk krenulo bez štrajka upozorenja i bez dogovorenog nužnog minimuma? Stoji li HDZ iza blokade Zagreba? Kako Tomašević zasad prolazi na testu i što ga čeka ako štrajk potraje? Je li ovo početak dugog niza štrajkova pred parlamentarne izbore? Zašto je reakcija zagrebačkog HDZ-a znakovita?

Politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Prvom glasu predstavlja rezultate velikog istraživanja o političkoj kompetenciji srednjoškolaca, a brojke koje iznosi su alarmantne. Osamdeset posto mladih bi izašlo na izbore, no manje od polovice ih zna tko je premijer, a više od polovice smatra da je homoseksualnost bolest ili poremećaj. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP386: Koliko mladi uopće znaju o politici? Zašto je homofobija među srednjoškolcima porasla u odnosu na prethodna istraživanja? Kako se dramatično promijenio odnos mladih prema strancima? Tko je odgovoran za ovakve stavove: obitelj, škola, Crkva, politika ili društvene mreže? Zašto šutе poslodavci kad su strani radnici napadnuti? Zašto polovica mladih ne želi zabranu pozdrava Za dom spremni, a više ih je za zabranu petokrake nego ustaških simbola? Gdje se mladi informiraju i zašto su TikTok i Instagram potisnuli sve ostale medije?

Vladimir Arsenijević, jedan od najcjenjenijih srpskih pisaca i aktivist kojeg su ovog ljeta pretukli zbog pokušaja organiziranja komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici, u Prvom glasu kaže i da ni potencijalni odlazak Aleksandra Vučića neće suštinski promijeniti Srbiju, premda je, kaže nužno i dobro da Vučić ode. Studentski pokret, tvrdi, baštini isti ultranacionalizam kao i vlast koju želi srušiti. Arsenijević govori o Ratku Mladiću, Srebrenici, suočavanju s prošlošću i regionalnoj književnoj sceni. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP384: Je li Vučićeva Srbija doista država isprepletena s mafijom? Zašto mladi u Srbiji ne pružaju otpor državnim dogmama, nego ih brane? Kako tabloidi poput Informera oblikuju ono što Srbija misli o sebi i o susjedima? Po čemu se Studentska lista razlikuje od SNS-a kad je riječ o Kosovu, EU-u i devedesetima? Što se dogodilo Arsenijeviću i njegovim suradnicima na velikom prosvjedu 15. ožujka? Kako je Ratko Mladić postao mit i zašto je većina mladih mislila da je…

"Uskok je od HNS-a zatražio dodatnu dokumentaciju u sklopu izvida o navodno neosnovanim isplatama provizija vezanima uz sponzorske ugovore, a prema informacijama iz više neovisnih, no još uvijek neslužbenih izvora, u središtu sumnji nalazi se veliki ugovor vrijedan 80 milijuna eura”, kaže novinarka Indexa Ana Raić. Za Prvi glas Raić analizira sve aspekte USKOK-ovog upada u HNS, kao i nagodbu Josipe Pleslić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP384: Kakvu dodatnu dokumentaciju su istražitelji zatražili od HNS-a? Istražuju li provizije za navodno dobro ugovorene sponzorske poslove koje iznose 10 posto vrijednosti ugovora? Što je bio okidač zbog čega je USKOK pokrenuo provjeru poslovanja HNS-a? Kako je sporni sponzorski ugovor o kojem se govori došao pred tijela HNS-a i što je točno zaključeno? Zašto je braniteljica otkazala punomoć Vedranu Pavleku? Kako je izračunata kazna za Josipu Pleslić, ranije Rimac, te je li preblaga?

Srpski politolog Aleksandar Ivković za Prvi glas otkriva zašto Aleksandar Vučić ovog puta ulazi u izbore bez sigurne pobjede i zašto bi 25. listopada kada će se održati izvanredni parlamentarni izbori mogao biti prekretnica za Srbiju. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP383: Kakav je stvarni odnos snaga između Vučićeve liste i studenata kad se javne ankete ne mogu smatrati vjerodostojnima? Zašto se Vučić uopće odlučio raspisati izbore ako ne pobjeđuje? Tko diktira teme kampanje – vlast ili studenti? Kakva je politička i demografska slika birača s obje strane? Kakav je odnos studentske liste prema Kosovu i Europskoj uniji? Tko je zapravo Ilija Srdanović i je li on kandidat za premijera? Hoće li izbori biti fer i što se događa ako jedna strana odbije priznati rezultat?

Vanjskopolitički analitičar i predavač na Sveučilištu Libertas Marko Babić u Prvom glasu komentira pobjedu krajnje ljevice i krajnje desnice na lokalnim njemačkim izborima i potop na nacionalnoj razini vladajućeg CDU-a. Razgovaramo i o ruskoj prijetnji Europi u trenucima kada zapadne obavještajne službe upozoravaju da će se ruski hibridni rat intenzivirati. Do kuda je Putin spreman ići? AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP382: Nestaje li njemački mainstream nakon nove pobjede AfD-a? Zašto je strategija sanitarnog kordona ojačala AfD, a ne oslabila? Može li AfD na saveznoj razini sam sastaviti vladu i što bi to značilo za odnose s Rusijom? Priprema li se Europa za širi sukob s Rusijom ili je hibridni rat realniji scenarij? Može li Europa bez SAD-a osigurati vlastitu obranu i koliko bi to koštalo? Ima li Trumpovo posredovanje u mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije perspektivu?

Umjetna inteligencija bi nas, prema riječima bivšeg istraživača Anthropica Jacoba Coxona, mogla sve pobiti do kraja desetljeća. Koliko je ta prijetnja stvarna, a koliko marketinški trik pred izlazak Anthropica na burzu, geopolitički pokušaj zauzdavanja Kine ili pokušaj velikih kompanija da uspostave regulaciju kakva im paše? Za Prvi glas govori stručnjak za umjetnu inteligenciju Aco Momčilović. AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP381: Je li Coxonov apokaliptični tvit ozbiljno upozorenje struke ili PR priprema za IPO Anthropica? Koliko je vjerodostojan glasnogovornik "kraja svijeta" koji je u struci proveo tek nekoliko mjeseci? Postoji li već danas egzistencijalni rizik od AI-ja ili tek razina "katastrofalnog rizika"? Što pokazuju eksperiment sa spajalicama i incident s Hugging Faceom o gubitku kontrole nad modelima? Gubimo li kontrolu nad umjetnom inteligencijom postupno, a da to i ne primjećujemo? Zašto najveće AI kompanije same…

Javna rasprava o procjeni učinka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom bila je, čini se, kap koja je prelila čašu. Umjesto zakonski predviđenih 30 dana trajala je od petka u 17 sati do nedjelje, dakle niti puna dva i pol dana. Gotovo sve primjedbe zainteresirane javnosti su rutinirano i bez objašnjenja odbačene. O tome i o razvoju demokratskih alata u Hrvatskoj za Prvi glas je govorio redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti, čovjek koji je devet godina (2007.-2016.) bio predstojnik Ureda za udruge Vlade RH, Igor Vidačak. AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP380: Čemu bi javne rasprave i procjena učinaka propisa zapravo trebale služiti? Je li javna rasprava o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom provedena na način koji omogućuje stvarno sudjelovanje javnosti? Zašto se u Hrvatskoj javna savjetovanja sve češće skraćuju i kakve to posljedice ima? Može li sustav nadzora osigurati da se pravila o javnim raspravama doista…

Amerikanci imaju američki san, ali možda ne valja podcjenjivati ni hrvatski. Jer, što je drugo nego put od prodaje sportske opreme preko pozicije savjetnika za digitalnu transformaciju do trajnog ulaska u državnu službu nego ostvarenje jednog lijepog karijernog sna? O čudnovatom slučaju Hinka Pavleca, fitness partnera ministra pravosuđa Damira Habijana, te kadrovskoj politici HDZ-a za Prvi glas govori novinarka Telegrama Silvana Menđušić. AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP379: Kako je fitness partner ministra Habijana bez iskustva u IT sektoru osigurao trajni status državnog službenika u AZOP-u? Tko su kandidati iz sjene za čelno mjesto HRT-a i kakvu ulogu u izboru igraju stranačke radne skupine te brisanje biografija s mreža? Zašto se kompromitirani menadžeri poput Davida Sopte nakon smjena i kriznih situacija samo prebacuju na druge lukrativne državne funkcije? Zbog čega se rukovodeći kadrovi u državnim tvrtkama sustavno…

"Imam dojam da je Plenković u popravljanju štete neuspješan na način kakav nismo vidjeli u kriznom komuniciranju HDZ-a od 1991. godine do danas. On cijelo vrijeme ne brani okoliš u Gospiću, nego brani vlastiti ego te osobnu i stranačku poziciju“, ocjenjuje novinar 24sata i publicist Boris Rašeta. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP378: Koliko je afera s ilegalno skladištenim opasnim otpadom u Gospiću ozbiljno uzdrmala Plenkovića i koje je sve komunikacijske pogreške premijer napravio? Kakva je ocjena njegova nastupa na Aktualnom prijepodnevu? Što je stvarni razlog osnivanja Znanstvenoga savjeta koji će analizirati izvještaje o otpadu? Kako reagira oporba i koja će stranka u ovoj aferi najviše profitirati?

Vojni analitičar Matija Blaće u Prvom glasu analizira modernizaciju Hrvatske vojske i najnoviju kupnju korejskog raketnog sustava Chunmoo K239 vrijednog 435 milijardi eura koji dolazi kao direktan odgovor na srpsku kupnju kineskih hipersoničnih raketa. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP377: Zašto Hrvatska kupuje korejski raketni sustav vrijedan 435 milijuna eura? Je li ta nabava izravan odgovor na srpsku kupnju hipersoničnih kineskih raketa? Zašto Hrvatska nije dobila američke rakete ATACMS? Koliko će koštati istovremeno održavanje HIMARS-a i korejskog sustava? Je li tenk Leopard 2A8 spreman za bojište kakvo je pokazao rat u Ukrajini? Treba li nas čuditi što su Francuzi Rafale prodali i Srbiji? Koji je sljedeći veliki i neizbježan trošak Hrvatske vojske?

Povjesničar Dragan Markovina u Prvom glasu govori o tome kako je Srbija ratnog zločinca Ratka Mladića ispratila kao heroja, što to govori o stanju u susjednoj zemlji uoči izbora i kako je patrijarh SPC-a Porfirije od najpopularnijeg popa među zagrebačkim lijevim intelektualcima došao do toga da drži opijelo za balkasnog krvnika Mladića. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP376: Zašto u Srbiji nikad nije bilo pravog suočavanja s ratnom prošlošću? Kako objasniti da je velikosrpski narativ danas jednako živ kao devedesetih? Ide li Mladićev pogreb na ruku Aleksandru Vučiću pred izbore? Zašto ni studentska opozicija nije spremna otvoreno osuditi Mladića? Hoće li Vučić priznati poraz ako ga izgubi? Zašto je patrijarh Porfirije, po Markovininim riječima, opasniji od samog Vučića?

Drama s toksičnim otpadom u Gospiću, a kako se svakog dana otkriva i na sve više lokacija u Hrvatskoj, postala je i prvorazredna politička kriza. Ne samo da je zbog otpada u Lici održan najveći prosvjed u Hrvatskoj ovog stoljeća, nego je i rejting HDZ-a, pa i autoritet premijera Plenkovića, već doživio ozbiljan pad. O svemu tome razgovarali smo s novinarom i političkim analitičarom tjednika Novosti Ivicom Đikićem. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP375: Je li afera s otpadom u Gospiću najveća i najteža kriza vlasti Andreja Plenkovića od njegovog dolaska na vlast? Zašto je ona građanima i javnosti znatno konkretnija i opasnija od drugih financijskih i korupcijskih afera? Može li doći do pobune protiv Andreja Plenkovića i pokušaja njegovog rušenja iz samog HDZ-a prije redovnih izbora? Kakva je stabilnost vladajuće koalicije i postoji li opasnost da zastupnici ili partnerske stranke otkažu poslušnost Vladi? Ima li Andrej Plenković izlaznu strategiju te kakvi su izgledi HDZ-a da zadrži vlast i nakon…

"Hrvatska se trenutno nalazi usred najveće i najznačajnije političke krize za HDZ i premijera Andreja Plenkovića u proteklih deset godina. Za razliku od vanjskih šokova (poput potresa ili pandemije koronavirusa), koji za svaku vlast predstavljaju priliku da preuzme inicijativu i nametne se kao rješavatelj problema, ova je situacija izravan politički udarac na vladajuću strukturu”, kaže politički analitičar i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP374: Prva anketa koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme od izbijanja afere Gospić pokazala je značajan pad popularnosti HDZ-a. Je li vladajuća stranka u krizi? Po čemu je afera Gospić drugačija od ostalih? Što je Andrej Plenković krivo odigrao u slučaju ekocida u Lici? Može li oporba iskoristiti momentum velikog prosvjeda? Zašto se na prosvjedu nije pojavilo pitanje političke odgovornosti? Može li prosvjed potaknuti unutarstranačke procese u HDZ-u te olakšati privlačenje birača oporbi na…

Pobjeda krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) na izborima u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu izazvala je potres na njemačkoj političkoj sceni i otvorila pitanje o budućnosti kancelara Friedricha Merza. "Uspjeh AfD-a teško je svesti na jedan uzrok, no izdvajaju se dva glavna faktora. Prvi je to što je stranka shvatila kako pridobiti povjerenje birača, kako im se obraćati, što im reći. Drugi, jednako važan faktor, jest slabost svih ostalih stranaka", kaže novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji je izbore pratio na terenu u Magdeburgu. Velike njemačke stranke, kaže Matić, već dugo bilježe pad potpore: SPD kontinuirano gubi rejting, a CDU je u posljednjoj anketi pao ispod 20 posto na saveznoj razini, dok je AfD trenutačno najjača politička opcija u zemlji. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP373: Što je bilo presudno za pobjedu AfD-a na izborima u Saskoj-Anhaltu? Je li agresivna kampanja protiv izbjeglica i migranata bila presudna za odluku birača na izborima? Koliko su ključne bile…

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, jedan od prvih političara koji je upozoravao na ekološku katastrofu u Gospiću, gostovao je u Prvom glasu nakon masovnog prosvjeda u Zagrebu zbog odlaganja opasnog otpada u Lici. Troskot govori tko je sve umiješan u ovu aferu, tko bi trebao odgovarati i zašto Most neće koalirati niti s HDZ-om, niti sa ljevicom. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP372: Je li prosvjed protiv Vlade ispunio svoju svrhu? Zašto Troskot ovu aferu naziva unutarnjom agresijom i bioterorizmom? Kakva je uloga Hrvatske gospodarske komore i tvrtki poput Cezara, Kemistera i Termoklina? Zašto je USKOK odlučio objaviti izvješće nepovoljno za Plenkovića? Je li voda u Karlovcu i Lici sigurna za piće? Kako će afera utjecati na buduće potencijalne koalicije u koje bi ušao Most? Može li se otpad uopće vratiti onima koji su ga donijeli u Hrvatsku?

Kako se poslovi dobivaju u Hrvatskoj, postoji li uopće svijest o tome što je sukob interesa i koliko su isprepletene HDZ-ove veze na lokalnoj razini - sve to vrlo jasno pokazuju dvije priče o neobičnim poslovima tvrtke Cvjetko, u vlasništvu uglednog splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića. O njima za Prvi glas govori novinar Telegrama Denis Mahmutović. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP371: Na koji je način tvrtka Cvjetko došla do posla u Dubrovniku i postoji li uzajamna pogodba s poslom u Splitskoj luci? Predstavlja li prijenos upravljačkih prava stvarno rješenje ili samo "kozmetički manevar" za izbjegavanje sukoba interesa? Kako je vrijednost ugovora za održavanje Žnjana skočila za više od četvrt milijuna eura u samo pet dana od potpisivanja? Mogu li se iznimna suša i kvarovi na navodnjavanju opravdano smatrati "nepredviđenim okolnostima" na Žnjanu? Kako funkcionira stranačka mreža zbrinjavanja i kadroviranja HDZ-a i njegovih partnera u Splitu? Kakve su političke posljedice svih ovih afera po trenutnu…

Telegramov kolumnist i urednik Jasmin Klarić u Prvom glasu uoči sutrašnjeg prosvjeda u Zagrebu govori o tome zašto Plenković ni sada, kada je pola Hrvatske bijesno zbog opasnog otpada u Gospiću nikoga nije smijenio i zašto je usporedbom s novosadskom nadstrešnicom samo dodatno pogoršao vlastitu poziciju. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP370: Zašto Plenković još uvijek nije nikoga smijenio zbog afere s otrovnim otpadom u Gospiću? Je li dedramatizacija koju je premijer pokušao provesti uspjela ili mu se obila o glavu? Što znači Plenkovićeva usporedba Gospića s novosadskom nadstrešnicom? Zašto je DORH, odnosno Ivan Turudić objavio nalaze o zagađenju? Uspijeva li HDZ-ov narativ o prosvjedu kao "projugoslavenskom" doista prolaziti u javnosti? Koliko je ovo ozbiljan politički rizik za HDZ pred sljedeće izbore? Zašto Hrvatska i dalje nema glavnog državnog inspektora?

Izbori u maloj i ne pretjerano bogatoj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt nisu nikad dosad izazvali toliko pažnje kao oni koji će se održati ove nedjelje. Naime, ekstremno desni AfD prvi put ima priliku osvojiti vlast u nekoj njemačkoj saveznoj državi i time možda naznačiti i promjenu na razini cijele države. Za Prvi glas o tome govori bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i bivši veleposlanik u Njemačkoj Miro Kovač. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP369: Predstavljaju li izbori u Saskoj-Anhaltu i rast AfD-a početak velikih političkih promjena u Njemačkoj ili je riječ o izoliranom slučaju? Koji su glavni uzroci rasta popularnosti AfD-a i koliko na to utječe migrantska politika? Može li dolazak radikalne desnice na vlast u Njemačkoj ublažiti njihove stavove, kao što je bio slučaj s Giorgiom Meloni u Italiji? Je li opcija zabrane rada AfD-a ili održavanje "sanitarnog kordona" (izolacije stranke) učinkovita strategija za etablirane njemačke stranke? Kako se politička i ekonomska destabilizacija…

Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u Prvom glasu analizira stvarne razloge posjeta direktora CIA-e Moskvi i Putinova razmišljanja i planove za nastavak rata u Ukrajini. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP368: Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe iznenada posjetio Moskvu i što je zapravo poručio Kremlju? Je li Europa fakticki već u ratu s Rusijom? Jesu li realni ozbiljni mirovini pregovori Rusije i Ukrajine? Koji je Putinov plan za nastavak rata? Prijeti li Europi rizik od ruskog nuklearnog odgovora? Griješi li Europa u svojoj politici prema Rusiji? Hoće li Putin nakon ruskih izbora krenuti u novi val mobilizacije? Postoji li realan scenarij državnog udara protiv Putina?

"Kada ste organizator takvog prosvjeda, uvijek ste oprezni s procjenama. No, s obzirom na podršku iz cijele Hrvatske koju dobivamo, što od fizičkih osoba, što od srodnih udruga koje se u svojim sredinama bore s ekološkim problemima, jasno je da imamo strukturalni i sistemski problem kontrole i zbrinjavanja otpada", kaže uoči najavljenog subotnjeg prosvjeda Vjekoslav Bušić iz građanske inicijative "Gospić je naš dom". Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP367: Građani Like su, ponavlja se iz incijative, dovedeni do samog ruba strpljenja. Što je cilj prosvjeda i koje zahtjeve ističu? Koliki odaziv građana organizatori očekuju? Koga građani smatraju najodgovornijim za slučaj Gospić? Koja je karika u lancu državnih institucija bila točka na kojoj se dogodio najveći propust? Bi li ministrica zaštite okoliša Marija Vučković trebala dati ostavku? Je li, kako navode vladajući, slučaj predimenzioniran?

„Čim se pojača intenzitet sukoba, cijena nafte odmah skoči za desetak dolara po barelu na robnim burzama, i to se istog trenutka prelijeva u potrošnju. Ako se intenzitet borbi smanji, cijena nafte pada, ali se ne spušta jednako brzo kao što raste. Brže raste nego što pada”, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić komentirajući novo povećanje cijena goriva. "Unatoč gašenju rafinerija, LNG terminal i Janaf daju nam stratešku prednost nad susjedima. No, pitanje je samo koliko Vlada još ima prostora u trošarinama ako proključa bliskoistočno ili ukrajinsko ratište", dodaje energetski stručnjak komentirajući novu spiralu poskupljenja goriva, Plenkovićev „test od 15 dana” te domet državnih intervencija u kriznim okolnostima. PRVI GLAS IDE NA LJETNU PAUZU I VRAĆAMO SE 1.9. SVE NAŠE PROŠLE EPIZODE MOŽETE POSLUŠATI OVDJE. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP366: Postoji li u Vladinim mjerama dodatnog prostora u trošarinama dođe li do ponovnog rasta cijena energenata? Kako se ocjenjuje energetska strategija…

„Mi se na Telegramu ne bavimo insinuacijama niti neistinama i objavljujemo priče koje su višestruko provjerene“, odgovorila je naša novinarka Dora Kršul na napad ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. O ministričinim optužbama i aferi Geodezija nagrađivana Telegramova novinarka govori za Prvi glas. PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP364: Što je zapravo afera Geodezija i zašto je ponovno dospjela u središte javnosti? Jesu li poslovi 3D skeniranja kulturne baštine nakon potresa bili višestruko preplaćeni i što o tome govore dokazi prikupljeni tijekom istrage? Kakvu političku odgovornost snosi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za odluke koje je donosila i obranu cijelog projekta? Zašto je Ministarstvo kulture otežavalo pristup informacijama i kakvu je ulogu istraživačko novinarstvo imalo u razotkrivanju afere? Što priznanja dijela optuženika i daljnji tijek postupka znače za rasplet afere Geodezija i odgovornost…

U novoj epizodi podcasta Prvi glas Telegramov Jasmin Klarić analizira kako je postavljanje podzemnih spremnika za otpad kraj Trga bana Jelačića pretvoreno u novo poglavlje HDZ-ova kulturnog rata protiv zagrebačke vlasti. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363: Zašto je HDZ reagirao na podzemne spremnike za otpad usporedbom s uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine? Je li riječ o spontanoj reakciji ili smišljenoj političkoj strategiji? Koga zapravo HDZ pokušava uvjeriti ovom pričom o "komunistima"? Je li Most prirodan koalicijski partner HDZ-a nakon izbora? Zašto mediji nisu odoljeli klikabilnosti priče o spremnicima? Koje su zakonske i institucionalne dimenzije spora oko postavljanja spremnika? Zašto se o pukotinama na Pelješkom mostu i kazni zbog otpada kod Biljana Donjih gotovo uopće ne govori?